Papratnice (prave paprati; lat. Polypodiopsida), najvažniji razred papratnjača (Pteridophyta) kojemu pripada preko 10 000 vrsta pretežno zeljastih trajnica. Većina pravih paprati rastu u tropskim područjima gdje su neke paprati i drvolike.
Zeljaste paprati imaju podanke iz kojih izbijaju, često puta veiki listovi, koji mogu biti jednostgruko, dvostruko ili trostruko raspareni, a rjeđe cjeloviti (kao jelenjak ili jelenak, Asplenium scolopendrium).
Listovi paprati mogu biti sporofili, na kojima se sa donje strane razvijaju trusne gomilice (sorusi) i trofofili, koj ise razlikuju jedni od drugih samo kod vlasaste rebrače (Blechnum spicant) i smeđe stele (Matteuccia struthiopteris).
Većina papratnjača su za raliku od mahovnjača, uz nekoliko iznimaka, izosporne, dok su za razliku od njih mahovine pretežno heterosporne, opetr uz nekoliko iznimaka.
Papratnice se dijele na sedam redova[1]:
Papratnice (prave paprati; lat. Polypodiopsida), najvažniji razred papratnjača (Pteridophyta) kojemu pripada preko 10 000 vrsta pretežno zeljastih trajnica. Većina pravih paprati rastu u tropskim područjima gdje su neke paprati i drvolike.
Zeljaste paprati imaju podanke iz kojih izbijaju, često puta veiki listovi, koji mogu biti jednostgruko, dvostruko ili trostruko raspareni, a rjeđe cjeloviti (kao jelenjak ili jelenak, Asplenium scolopendrium).
Listovi paprati mogu biti sporofili, na kojima se sa donje strane razvijaju trusne gomilice (sorusi) i trofofili, koj ise razlikuju jedni od drugih samo kod vlasaste rebrače (Blechnum spicant) i smeđe stele (Matteuccia struthiopteris).
Većina papratnjača su za raliku od mahovnjača, uz nekoliko iznimaka, izosporne, dok su za razliku od njih mahovine pretežno heterosporne, opetr uz nekoliko iznimaka.