Fig

Smokva (lat. Ficus) predstavlja biljni rod iz porodice dudovki (Moraceae).

Rasprostranjenost

Pripadaju mu brojne vrste koje su raspoređene širom toplijih krajeva Zemlje a neke od njih (13) su i ugrožene, ili kritično ugrožene, a jedna vrsta je invazivna, to je Ficus rubiginosa.

Zdravlje

Smokva se sa svojim nutritivnim sastavom i ljekovitim svojstvima izdiže iznad mnogih vrsta voća. Bolji je izvor vlakana od većine voća. 28% vlakna iz smokve su topljiva. Ovaj oblik vlakana pomaže u kontroli razine šećera u krvi te snižava razinu kolesterola vežući ga u probavnom traktu.^[1] Zbog visokog sadržaja magnezija, smokva se preporučuje protiv PMS-a. Magnezij iz smokve liječi brojne bolesti, potiče vitalnost i zdravlje i usporava proces starenja. Sušene smokve imaju trostruko više magnezija nego obične.^[2]

Simbolika

U Starome zavjetu smokva je simbolom razmatranja Božje riječi i svih onih napora i molitava kroz koje se netko htio približiti Bogu.^[3]

Vrste

• vidi popis vrsta

Popis tradicionalnih sorata

Petrovača bijela

Bjelica

Vodenjača

Tremenjača

Zamorčica

Zimica

Zemnjica

Petrovača crna

Bujaka

Bujaka crna

Cigulica

Crna patlidžanka

Crna rezavica

Karginja

Lopudka

Modrulja

Padovanka bijela

Vladimirska krupna bijela

Vladimirska krupna crna

Bijela sultanija

Carigradska rezavica

Crna smirnska

Crna sušilica

Sultanija crna

Zlatulja crna

Zlatulja

Bružetka crna

Bružetka

Šaraguja^[4]

Uporaba

Najpoznatija je obična smokva (Ficus carica) čiji se plodovi - zreli ili osušeni - prerađuju u marmeladu, rakiju i kavin surogat.

Galerija

• Plodovi smokve.

• Smokva u proljeće.

• Plodovi u različitim stadijima zrelosti

Izvori

Nedovršeni članak Smokva koji govori o biljkama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.