Leontopodium je rod cvjetnicas iz porodice Asteraceae, koji također uključuje i Bellis perennis (fatimica) i Helianthus anuus (suncokret). Potiče iz Evrope i Azije.[1][2]
Nejasne i pomalo zgusnute "latice" (tehnički gledano, brakteje) mogu se smatrati nalik lavljim šapama— otuda i ime roda je kombinacija starogrčki λέων - léōn = lav + πόδιον - pódion (stopalo, šapa).[3][4]
Runolist je rod trajnica, koji je na Dinaridima Bosne I Hercegovine i okolnih država predstavljen (pod)vrstom Leontopodium nivale subsp. alpinum (sin. Leontopodium alpinum)[5], gdje je zaštićena Zakonom o zaštiti prirode, 1952. na svim prirodnim staništima.
Naseljavaju pukotine i usjeke krečnjačkih stijena pretplaninskog i planinskog pojasa, uglavnom na sjevernim ekspozicijama, ali se u višim staništima ponegdje javlja i na kamenjarskim travnjacima.
Razmnožava sjemenom, ali se može obnavljati i iz korijena.
Leontopodium je rod cvjetnicas iz porodice Asteraceae, koji također uključuje i Bellis perennis (fatimica) i Helianthus anuus (suncokret). Potiče iz Evrope i Azije.
Nejasne i pomalo zgusnute "latice" (tehnički gledano, brakteje) mogu se smatrati nalik lavljim šapama— otuda i ime roda je kombinacija starogrčki λέων - léōn = lav + πόδιον - pódion (stopalo, šapa).
Runolist je rod trajnica, koji je na Dinaridima Bosne I Hercegovine i okolnih država predstavljen (pod)vrstom Leontopodium nivale subsp. alpinum (sin. Leontopodium alpinum), gdje je zaštićena Zakonom o zaštiti prirode, 1952. na svim prirodnim staništima.
Naseljavaju pukotine i usjeke krečnjačkih stijena pretplaninskog i planinskog pojasa, uglavnom na sjevernim ekspozicijama, ali se u višim staništima ponegdje javlja i na kamenjarskim travnjacima.
Razmnožava sjemenom, ali se može obnavljati i iz korijena.
